Fauna

Veliko bogastvo životinjskog sveta na području Nacionalnog parka Đerdap je pre svega zbog očuvanosti raznovrsnih staništa koja daju dobre uslove za opstanak tako velikog broja životinjskih vrsta.

U Nacionalnom parku Đerdap su posebno značajna sledeća staništa: voda, odnosno Dunav sa pritokama, očuvana šumska staništa, pre svega veliki kompleksi šuma koji su preduslov raznovrsnosti životinjskog sveta u njima, livade, klisure i kanjoni. U ovim očuvanim staništima, posebno se izdvaja životinjski svet kičmenjaka gde spadaju: sisari, ptice, gmizavci, vodozemci i ribe.

Sisari

Područje Đerdapa nastanjuje najmanje 55 vrsta sisara. Ovaj broj čini preko polovine do sada registrovanih vrsta sisara na prostoru Srbije, što područje Parka, kao i čitav region Karpatske Srbije, opredeljuje kao zonu umereno visokog i visokog diverziteta, i kao područje od izuzetnog značaja za očuvanje celokupne faune sisara u Srbiji.

Strogo zaštićene vrste sisara koje naseljavaju Park su vidra, šareni tvor, ris, sve vrste slepih miševa i dr. Većina ostalih vrsta se nalazi u kategoriji „zaštićene divlje vrste“.

Od izuzetnog značaja su i vrste koje su lovno atraktivne, te su načini njihove zaštite i korišćenja regulisane i odredbama Zakona o divljači i lovstvu. Najznačajnije od njih su divokoza, evropski jelen, divlja svinja i srna.

Jelen / Deer (Cervus elaphus)

Jelen (Cervus elaphus)

Ris / Lynx (Lynx lynx)

Ris (Lynx)

Srna / Roe deer (Capreolus capreolus)

Srna (Capreolus capreolus)

Vuk / Wolf (Canis lupus)

Vuk (Canis lupus)

Divlja svinja / Wild boar (Sus scrofa)

Divlja svinja (Sus scrofa)

Kuna belica / Beech marten (Martes foina)

Kuna belica (Martes foina)

Veliki Potkovičar

Kolonija Velikog potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum)

previous arrowprevious arrow
next arrow

Ptice

Najbogatija je fauna ptica koja broji blizu 270 vrsta. Zbog raznovrsnosti ornitofaune i prisustva retkih, ugroženih vrsta ptica, područje Nacionalnog parka Đerdap je pod imenom “Đerdap“ uključeno u listu značajnih područja za ptice- IBA područja (Important Birds Areas).

U posebno značajne vrste ptica za Đerdap spadaju: mali kormoran (Phalacrocorax pygmaeus), orao kliktavac (Aquila pomarina), patuljasti orao (Hieraeetus pennatus), belorepan (Haliaeetus albicilla), suri orao (Aquila chrysaetos), sivi soko (Falco pereginus), prdavac (Crex crex), crna roda (Ciconia nigra), buljina (Bubo bubo), uralska sova (Strix uralensis), ćuk (Otus scops), bela čiopa (Apus melba), daurska lasta (Hirundo daurica).

U novije vreme pojavljuje i beloglavi sup (Gyps fulvus) na Štrpcu, kao vrsta koja je do 1956. bila redovni stanovnik Đerdapa.

Velika bela čaplja / Great egret (Casmerodius-albus)

Velika bela čaplja (Casmerodius-albus)

Uralska sova / Ural owl (Strix uralensis)

Uralska sova (Strix uralensis)

Brgljez / Nuthatch (Sitta europaea)

Brgljez (Sitta europaea)

Suri orao / Golden eagle (Aquila chrysaetos)

Suri orao (Aquila chrysaetos)

Orao belorepan / White-tailed eagle (Haliaeetus albicilla)

Orao belorepan (Haliaeetus albicilla)

Labud grbac / Mute swan (Cygnus olor)

Labud grbac (Cygnus olor)

Jarebica / Grey partridge (Perdix perdix)

Jarebica (Perdix perdix)

Životinjski svet (Vetruška)

Vetruška (Falco tinnunculus)

Siva čaplja / Grey heron (Ardea cinerea)

Siva čaplja (Ardea cinerea)

previous arrowprevious arrow
next arrow

Ribe

Oko 50 vrsta riba je prisutno u Dunavu i pritokama na području Nacionalnog parka Đerdap, što govori o bogatstvu i raznovrsnosti. Izgradnjom hidroelektrana “Đerdap 1“ i “Đerdap 2“ na Dunavu zaustavljeni su migratorni tokovi crnomorskih riba koje su se mrestile u Dunavu. Došlo je do promene hemijskog sastava vode, promene konfiguracije dna i od jedne brze reke, Dunav je na prostoru Nacionalnog parka Đerdap pretvoren u jezero. Samim tim došlo je do nestanka pojedinih vrsta riba-crnomorskih zbog mehaničkih prepreka, a ostalih zbog izmene životnih uslova i istovremeno eksplozije populacije alohtonih vrsta-tolstolobik, amur, babuška koje su slučajno ili namerno unete u Dunav.

Najznačajnije vrste riba su: som (Silurus glanis), smuđ (Stizostedion lucioperca), smuđ kamenjar (Stizostedion volgensis), kečiga (Acipenser ruthenus), deverika (Abramis brama), klen (Leuciscus cephalus), mrena (Barbus barbus), štuka (Esox lucius), bucov (Aspius aspius), bodorka, žutookica (Rutilus rutilus), kesega (Abramis ballerus), šljivonosa, gibort, buborak (Vimba vimbr). Mali vretenar (Zingel streber) i veliki vretenar (Zingel zingel) su zbog smanjenja brojnosti trajno zaštićene vrste.

Bogatstvo i raznovrsnost ribljeg sveta Đerdapa veoma su značajni za ovdašnje stanovništvo, jer je ribarenje od najstarijih dana bilo zanimanje velikog broja ljudi i čitave porodice generacijama su se bavile ribarenjem. Dunavski alasi su pre izgradnje dunavskih hidroelektrana lovili crnomorske ikronošice, morune (Huso huso) koje su dostizale dužinu i do 7 metara i težinu od 1 300 kilograma, jesetre (Acipenser guldemstadticolchius) koja je dostizala dužinu do 2 metra i težinu do 50 kilograma, kao i krupne primerke kečige (Acipenser ruthenus) težine do 15 kilograma.

Šaran (Cyprinus carpio)

Som (Silurus glanis)

Šaran (Cyprinus carpio)

Šaran (Cyprinus carpio)

Klen (Leuciscus cephalus)

Klen (Leuciscus cephalus)

Bucov (Chalcalburnus chalcoides)

Bucov (Chalcalburnus chalcoides)

Kečiga (acipenser nudiventris)

Kečiga (acipenser nudiventris)

Sunčanica (Lepomis gibbosus)

Sunčanica (Lepomis gibbosus)

Bodorka (Ruthilus ruthilus)

Bodorka (Ruthilus ruthilus)

Crvenperka (Scardinius erythrophthalamus)

Crvenperka (Scardinius erythrophthalamus)

Mrena (Barbus barbus)

Mrena (Barbus barbus)

Smuđ (Stizostedion lucioperca)

Smuđ (Stizostedion lucioperca)

Klenić (Leuciscus leuciscus)

Klenić (Leuciscus leuciscus)

Karaš (Carasius carasius)

Karaš (Carasius carasius)

Skobalj (Chondrostoma nasus)

Skobalj (Chondrostoma nasus)

Štuka (Esox lucius)

Štuka (Esox lucius)

previous arrowprevious arrow
next arrow

Gmizavci i vodozemci

Na području Nacionalnog parka Đerdap registrovano je 13 vrsta vodozemaca i sve su prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva („Sl. glasnik RS“, br 5/10 i 47/11), strogo zaštićene, osim zelenih žaba.

Na području Nacionalnog parka Đerdap registrovano je 14 vrsta gmizavaca, od kojih 9 spada u strogo zaštićene vrste, prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva („Sl. glasnik RS“, br 5/10 i 47/11).

Ovde spadaju između ostalih sledeće značajne vrste: šumska kornjača (Testudo hermanni), barska kornjača (Emys orbicularis), zelembać (Lacerta viridis), poskok (Vipera ammodytes) – jedina otrovnica, smuk (Zamenis longissimus), belouška ( Natrix natrix ), šareni daždevnjak (Salamandra salamandra), zelena žaba (Pelophylax kl. esculentus), šumska žaba (Rana dalmatina), gatalinka (Hyla arborea) i dr.

Zelembać / Green Lizard (Lacerta viridis)

Zelembać (Lacerta viridis)

Slepić / Slow Worm (Angus fragilis)

Slepić (Angus fragilis)

Životinjski svet (Šareni daždevnjak)

Šareni daždevnjak (Salamandra salamndra)

Šumska kornjača / Hermann’s Tortoise (Testudo hermanni)

Šumska kornjača (Testudo hermanni)

Žaba travnjača / Common Frog (Rana temporaria)

Žaba travnjača (Rana temporaria)

Ribarica (Natrix tessellata)

Ribarica (Natrix tessellata)

previous arrowprevious arrow
next arrow

Insekti

Od insekata, najbolje je istražena fauna dnevnih leptira. Evidentirano je preko 100 vrsta leptira, što je između ostalog i razlog da je Đerdap svrstan u međunarodno značajna područja za dnevne leptire – PBA područje (Prime Byterfly Areas).

Neki leptir (ako imamo slike)

Upoznajte

Kulturna baština

Saznajte više