U Nacionalnom parku Đerdap su posebno značajna sledeća staništa: voda, odnosno Dunav sa pritokama, očuvana šumska staništa, pre svega veliki kompleksi šuma koji su preduslov raznovrsnosti životinjskog sveta u njima, livade, klisure i kanjoni. U ovim očuvanim staništima, posebno se izdvaja životinjski svet kičmenjaka gde spadaju: sisari, ptice, gmizavci, vodozemci i ribe.
Fauna
Veliko bogastvo životinjskog sveta na području Nacionalnog parka Đerdap je pre svega zbog očuvanosti raznovrsnih staništa koja daju dobre uslove za opstanak tako velikog broja životinjskih vrsta.
Sisari
Područje Đerdapa nastanjuje najmanje 55 vrsta sisara. Ovaj broj čini preko polovine do sada registrovanih vrsta sisara na prostoru Srbije, što područje Parka, kao i čitav region Karpatske Srbije, opredeljuje kao zonu umereno visokog i visokog diverziteta, i kao područje od izuzetnog značaja za očuvanje celokupne faune sisara u Srbiji.
Strogo zaštićene vrste sisara koje naseljavaju Park su vidra, šareni tvor, ris, sve vrste slepih miševa i dr. Većina ostalih vrsta se nalazi u kategoriji „zaštićene divlje vrste“.
Od izuzetnog značaja su i vrste koje su lovno atraktivne, te su načini njihove zaštite i korišćenja regulisane i odredbama Zakona o divljači i lovstvu. Najznačajnije od njih su divokoza, evropski jelen, divlja svinja i srna.
[smartslider3 slider=“84″]
Ptice
Najbogatija je fauna ptica koja broji blizu 270 vrsta. Zbog raznovrsnosti ornitofaune i prisustva retkih, ugroženih vrsta ptica, područje Nacionalnog parka Đerdap je pod imenom “Đerdap“ uključeno u listu značajnih područja za ptice- IBA područja (Important Birds Areas).
U posebno značajne vrste ptica za Đerdap spadaju: mali kormoran (Phalacrocorax pygmaeus), orao kliktavac (Aquila pomarina), patuljasti orao (Hieraeetus pennatus), belorepan (Haliaeetus albicilla), suri orao (Aquila chrysaetos), sivi soko (Falco pereginus), prdavac (Crex crex), crna roda (Ciconia nigra), buljina (Bubo bubo), uralska sova (Strix uralensis), ćuk (Otus scops), bela čiopa (Apus melba), daurska lasta (Hirundo daurica).
U novije vreme pojavljuje i beloglavi sup (Gyps fulvus) na Štrpcu, kao vrsta koja je do 1956. bila redovni stanovnik Đerdapa.
[smartslider3 slider=“85″]
Ribe
Oko 50 vrsta riba je prisutno u Dunavu i pritokama na području Nacionalnog parka Đerdap, što govori o bogatstvu i raznovrsnosti. Izgradnjom hidroelektrana “Đerdap 1“ i “Đerdap 2“ na Dunavu zaustavljeni su migratorni tokovi crnomorskih riba koje su se mrestile u Dunavu. Došlo je do promene hemijskog sastava vode, promene konfiguracije dna i od jedne brze reke, Dunav je na prostoru Nacionalnog parka Đerdap pretvoren u jezero. Samim tim došlo je do nestanka pojedinih vrsta riba-crnomorskih zbog mehaničkih prepreka, a ostalih zbog izmene životnih uslova i istovremeno eksplozije populacije alohtonih vrsta-tolstolobik, amur, babuška koje su slučajno ili namerno unete u Dunav.
Najznačajnije vrste riba su: som (Silurus glanis), smuđ (Stizostedion lucioperca), smuđ kamenjar (Stizostedion volgensis), kečiga (Acipenser ruthenus), deverika (Abramis brama), klen (Leuciscus cephalus), mrena (Barbus barbus), štuka (Esox lucius), bucov (Aspius aspius), bodorka, žutookica (Rutilus rutilus), kesega (Abramis ballerus), šljivonosa, gibort, buborak (Vimba vimbr). Mali vretenar (Zingel streber) i veliki vretenar (Zingel zingel) su zbog smanjenja brojnosti trajno zaštićene vrste.
Bogatstvo i raznovrsnost ribljeg sveta Đerdapa veoma su značajni za ovdašnje stanovništvo, jer je ribarenje od najstarijih dana bilo zanimanje velikog broja ljudi i čitave porodice generacijama su se bavile ribarenjem. Dunavski alasi su pre izgradnje dunavskih hidroelektrana lovili crnomorske ikronošice, morune (Huso huso) koje su dostizale dužinu i do 7 metara i težinu od 1 300 kilograma, jesetre (Acipenser guldemstadticolchius) koja je dostizala dužinu do 2 metra i težinu do 50 kilograma, kao i krupne primerke kečige (Acipenser ruthenus) težine do 15 kilograma.
[smartslider3 slider=“86″]
Gmizavci i vodozemci
Na području Nacionalnog parka Đerdap registrovano je 13 vrsta vodozemaca i sve su prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva („Sl. glasnik RS“, br 5/10 i 47/11), strogo zaštićene, osim zelenih žaba.
Na području Nacionalnog parka Đerdap registrovano je 14 vrsta gmizavaca, od kojih 9 spada u strogo zaštićene vrste, prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva („Sl. glasnik RS“, br 5/10 i 47/11).
Ovde spadaju između ostalih sledeće značajne vrste: šumska kornjača (Testudo hermanni), barska kornjača (Emys orbicularis), zelembać (Lacerta viridis), poskok (Vipera ammodytes) – jedina otrovnica, smuk (Zamenis longissimus), belouška ( Natrix natrix ), šareni daždevnjak (Salamandra salamandra), zelena žaba (Pelophylax kl. esculentus), šumska žaba (Rana dalmatina), gatalinka (Hyla arborea) i dr.
[smartslider3 slider=“87″]
Insekti
Od insekata, najbolje je istražena fauna dnevnih leptira. Evidentirano je preko 100 vrsta leptira, što je između ostalog i razlog da je Đerdap svrstan u međunarodno značajna područja za dnevne leptire – PBA područje (Prime Byterfly Areas).
[smartslider3 slider=“88″]
