WWF Adria je započela projekat pod nazivom „Zaštićena područja za prirodu i ljude“. Tokom sledeće četiri godine WWF će u regionu Dinarskog luka raditi sa donosiocima odluka na unapređenju zaštite prirode, argumentovano tražeći da se sve vrednosti koje donose ekosistemi uključe u razvojne strategije Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Albanije i *Kosova[1].
Kao relevantan sagovornik, WWF će upotrebiti socijalne i ekonomske dobrobiti zaštićenih područja kojima se dobro upravlja, prikupiti podatke i informacije potrebne za odlučivanje i podsetiti donosioce odluka na obaveze iz dokumenta „Velika pobeda za Dinarski luk“, koji su usvojili 2013. godine.
„Projekat ima dva glavna cilja, prvi je da upravljače zaštićenih područja poveže sa lokalnom zajednicom i da se lokalna zajednica uključi u procese donošenja odluka u zaštićenim područjima. Očekujemo da će se kroz program izgraditi jaka podrška u lokalnim zajednicama za uticaj na donošenje i sprovođenje zakona i omogućiti uključivanje lokalnih iskustava u nacionalne politike. Takođe, želimo da postignemo da se u zaštićenim područjima, razvije održiva turistička ponuda“, izjavio je Leon Kebe, menadžer projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“.
WWF će identifikovati sektore i ključne donisoce odluka, uključujući poslovni sektor, i sa njima će se razviti saradnja. WWF i partneri imaju argumente koji će pokazati ulogu parkova i važnost usluga njihovih ekosistema za razvoj privrede u zemljama u regionu. Primeri dobre prakse iz svetskih zaštićenih područja koje WWF ima poslužiće kao inspiracija.
„Zaštićena područja kojima se dobro upravlja obezbeđuju višestruke održive dobrobiti širom Dinarskog luka. Potrebno je investirati u prirodni kapital, resursi zaštićenih područja, ako se njima adekvatno upravlja i održivo se koriste, mogu da obezbede zaradu daleko veću od nivoa investicije. Nažalost, upravljanje zaštićenim područjima nije uvek u adekvatnoj meri praćeno pravnom, institucionalnom i finansijskom podrškom. U okviru projekta u Srbiji biće uključeno pet zaštićenih područja: nacionalni parkovi Fruška gora, Đerdap i Tara, Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje i predeo izuzetnih odlika Avala“, izjavila je Duška Dimović, direktorka WWF programa u Srbiji.
Od samoga početka brojne aktivnosti odvijaće se u parkovima sa kojima je WWF razvio odličnu saradnju kroz prethodni projekat „Parkovi Dinarskog luka“. U Nacionalnom parku Una (Bosna i Hercegovina) radiće se na stvaranju modela gde su parkovi generator za razvoj ekološki odgovornog poslovanja, kroz pružanje podrške za ideje zelenog poslovanja, otvaranje eko pijace, plasiranje lokalnih proizvoda na tržište, kao i njihovo brendiranje. U nacionalnom parku Sutjeska (Bosna i Hercegovina) radiće se na razvoju održivog turističkog proizvoda koji može poslužiti kao alternativa neodrživim obrascima razvoja.
U nacionalnim parkovima Tara (Srbija) i Biogradska gora (Crna Gora) kao deo ponude održivog turizma biće organizovano posmatranja medveda uz promovisanje mera zaštite i unapređenja staništa medveda, kao i podizanja svesti lokalne zajednice o suživotu sa medvedom. U Srbiji će se poboljšati komunikacija sa lokalnom zajednicom kroz uspostavljanje saveta korisnika, a nacionalni parkovi Fruška gora, Đerdap i Tara, Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje i predeo izuzetnih odlika Avala postaće edukativni centri za škole i sve posetioce.
Projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ će doprineti uključivanju lokalnih zajednica u upravljanje zaštićenim područjima, kao i boljoj saradnji između zaštićenih područja u regionu u okviru mreže zaštićenih područja Dinarida „Parkovi Dinarida“ osnovane 2014. godine, koja ima 54 člana. Posebna pažnja posvećena je proceni dobrobiti od zaštićenih područja, uvođenju principa održivog turizma u zaštićena područja, razmeni iskustava i obrazovanju.
„Odgovornost za zaštitu prirode je zajednička i neophodna je saradnja između državnih institucija, civilnog društva i privatnog sektora. Verujemo da, ukoliko je lokalna zajednica uključena u rad i u procese odlučivanja o zaštićenom području, tim zaštićenim područjem se bolje upravlja i priroda je bolje očuvana, a očuvanje prirode je jedan od glavnih ciljeva WWF-a“, dodao je Leon Kebe.
Zaštitu prirode i ekonomske vrednosti biodiverziteta treba adekvatno vrednovati u procesu donošenja odluka, tek tada ćemo moći da se obezbedimo budućnost za ljude i prirodu. Jedna od aktivnosti projekta je stvaranje interaktivne baze koja će na razumljiv način prosečnom korisniku prikazati socijalno-ekonomske dobrobiti koje pružaju zaštićena područja. Tokom 58 radionica „Procena vrednosti zaštićenih područja“ na kojima je učestvovalo preko 1300 ljudi sakupljeno je 22000 podataka i informacija koji će biti sastavni deo interaktivne baze. Baza će obezbediti ključne informacije donosiocima odluka, poslovnom sektoru i svim zainteresovanim stranama, za bolje upravljanje zaštićenim područjima i očuvanje prirodnih resursa u regionu.
Važna komponenta projekta je poštovanje i osiguravanje temeljnih ljudskih prava, posebno kroz načela: pravo na informaciju, učestvovanje svih zainteresovanih strana, kao i poštovanje principa odgovornosti i transparentnosti.
Projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ započet je u oktobru 2015. i trajaće do oktobar 2019. godine, a finansira ga Švedska međunarodna razvojna agencija – Sida.
