U Dunavu i pritokama na području Nacionalnog parka Đerdap prisutno je oko 50 vrsta riba, što govori o bogatstvu i raznovrsnosti ribljeg fonda.
Izgradnjom hidroelektrana ”Đerdap 1“ i “Đerdap 2“ na Dunavu zaustavljeni su migratorni tokovi crnomorskih riba koje su se mrestile u Dunavu. Došlo je do promene hemijskog sastava vode, promene konfiguracije dna i od jedne brze reke, Dunav je na prostoru Nacionalnog parka Đerdap pretvoren u jezero. Samim tim došlo je do nestanka pojedinih vrsta riba: crnomorskih zbog mehaničkih prepreka, a ostalih zbog izmene životnih uslova i istovremeno eksplozije populacije alohtonih vrsta – tolstolobik, amur, babuška koje su slučajno ili namerno unete u Dunav.
Najznačajnije vrste riba su:
som (Silurus glanis), smuđ (Stizostedion lucioperca), smuđ kamenjar (Stizostedion volgensis), deverika (Abramis brama), klen (Leuciscus cephalus), mrena (Barbus barbus), štuka (Esox lucius), bucov (Aspius aspius), bodorka, žutookica (Rutilus rutilus), kesega (Abramis ballerus), šljivonosa, gibort, buborak (Vimbra vimbra). Na Ribarskom području Đerdap prisutne su i strogo zaštićene riblje vrste na koje ribolov nije dozvoljen. Među njima su kečiga (Acipenser ruthenus), mali vretenar (Zingel streber) i veliki vretenar (Zingel zingel), linjak (Tinca tinca) i druge.
Som (Silurus glanis)
Smuđ (Stizostedion lucioperca)
Klen (Leuciscus cephalus)
Mrena (Barbus barbus)
Štuka (Esox lucius)
Bucov (Aspius aspius)
Bodorka (Ruthilus ruthilus)
Kečiga (Acipenser ruthenus)
Šaran (Cyprinus carpio)
Karaš (Carasius carasius)
Sunčanica (Lepomis gibbosus)
Skobalj (Chondrostoma nasus)
Klenić (Leuciscus leuciscus)
Bandar (Perca fluviatilis)
Crvenperka (Scardinius erythrophthalamus)
Bogatstvo i raznovrsnost ribljeg sveta Đerdapa veoma su značajni za ovdašnje stanovništvo, jer je ribarenje od najstarijih dana bilo zanimanje velikog broja ljudi i čitave porodice generacijama su se bavile ribarenjem.
Ribočuvarska služba
Na Ribarskom području Đerdap rekreativni i privredni ribolov obavlja se u skladu sa Zakonom o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda, podzakonskim aktima proizašlim iz njega, Zakonom o zaštiti prirode, Pravilniku o unutrašnjem redu u Nacionalnom parku Đerdap, Programu upravljanja ribarskim područjem Đerdap, Godišnjem programu upravljanja ribarskim područjem Đerdap.
Kontrolu na ribarskom području Đerdap sprovodi ribočuvarska služba JP „Nacionalni park Đerdap“ na osnovu ovlašćenja koja proizilaze iz Zakona o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda.
Režimi zaštite u kojima se nalaze pojedine ribolovne vode ribarskog područja Đerdap:
- Čitavim tokom kroz Nacionalni park „Đerdap“ Dunav je u III stepenu zaštite, kao i veći deo priobalja, dok je jedan deo priobalja u II stepenu zaštite;
- Brnjička reka u svom kanjonskom delu po Prostornom planu nalazi se u I stepenu zaštite, dok je nizvodni deo u III stepenu zaštite;
- Čezava je u III stepenu zaštite.
- Leva i Desna Dobranska reka nalaze se većim delom u III stepenu zaštite, a malim delom u II stepenu zaštite;
- Pesača je većim delom u I stepenu zaštite, a gornjim tokom u II stepenu zaštite;
- Velika Boljetinska reka i Mala Boljetinska reka su u III stepenu zaštite. U izvorišnom delu Male Boljetinske reke proglašeno je posebno stanište riba i tu je zabranjen svaki vid ribolova;
- Ratarska reka je čitavim tokom u III stepenu zaštite kao i deo Zlatice do izvorišnog dela gde je zbog proglašenja posebnog staništa riba zabranjen svaki oblik ribolova;
- Porečka reka samo malim tokom na prostoru Nacionalnog parka „Đerdap“ i taj deo je u III stepenu zaštite;
- Kašajna i Kosovica nalaze se u III stepenu zaštite;
- Zlatno jezero nalazi se u II stepenu zaštite.
Na ribolovnim vodama ribarskog područja Đerdap za rekreativne ribolovce interesantni su som i smuđ kada su u pitanju grabljive vrste, a kod šaranskih vrsta riba to su šaran, deverika, jaz. Od unetih (introdukovanih) vrsta prisutni su babuška, tolstolobik, četiri vrste glavoča…
Cenovnici
Pravilnikom o vrednosti dnevne, višednevne i godišnje dozvole za rekreativni ribolov za 2023. godinu („Sl. glasnik RS“, br. 99/2022) koji je 25. avgusta donela ministarka zaštite životne sredine, a koji se primenjuje od 1. januara sledeće godine, propisano je da vrednost godišnje dozvole za rekreativni ribolov na Ribarskom području Đerdap na području Nacionalnog parka „Đerdap“ iznosi 6.000 dinara.
Godišnja dozvola za rekreativni ribolov na Ribarskom području Đerdap je jedinstvena za sve kategorije rekreativnih ribolovaca.
Dnevna dozvola na Ribarskom području Đerdap košta 1.000 dinara, a višednevna za maksimalno sedam dana košta 2.000 dinara.
Od 1. januara iduće godine preduzetnici koji se bave privrednim ribolovom na Ribarskom području Đerdap godišnju dozvolu za privredni ribolov za sve alate na osnovu odluke Nadzornog odbora JP „Nacionalni park Đerdap“ plaćaće 100.000 dinara.
Godišnje dozvole za privredni i rekreativni ribolov mogu da se kupe u prostorijama JP „Nacionalni park Đerdap“ u Donjem Milanovcu, Dobri i Tekiji.
Godišnje dozvole za rekreativni ribolov prodaju i sledeća ribolovačka udruženja: KSR „Štuka“ Donji Milanovac, URR „Ribolovac“ Zaječar, OSR „Timok“ Zaječar, KSR „Poštar“ Bor, KSR „Rudar“ Bor, KSR „Dunav“ Kladovo, ORR „Pek“ Kučevo, SRK „Ribolovačka priča“ veliko Gradište“.
Privredni ribolov
- Godišnja dozvola za privredni ribolov na ribarskom području Đerdap od 1. januara 2023. godine – 100.000,00 dinara.
Rekreativni ribolov
- Dnevna dozvola – 1.000,00 dinara
- Nedeljna dozvola – 2.000,00 dinara
- Godišnja dozvola – 5.000,00 dinara (6.000,00 din. od 1. januara 2023. god.)
Lovni turizam
Područje Nacionalnog parka „Đerdap“ je istovremeno i Lovište „Đerdap“ kojim gazduje Javno preduzeće „Nacionalni park Đerdap”.
Ovo otvoreno lovište koje karakteriše brojnost i raznovrsnost lovne faune i kvalitet trofeja, obuhvata delove masiva Severnog Kučaja, Miroča i Štrpca koji gravitiraju prema Dunavu, kao i samu reku u dužini od oko 100 km. Najveći deo lovišta je pod šumom, ima livada i pašnjaka, njiva, jezera i vodotokova koji se prostiru u visinskom pojasu između 60 i 600 metara nadmorske visine. Zastupljena je jelenska i srneća divljač, divlje svinje, divokoze, zec, jarebica, fazan, a nije retkost susret sa vukom, šakalom, lisicom, risom, divljom mačkom.
Lovište Đerdap raspolaže adekvatnim lovnim i lovno – tehničkim objektima. U lovištu Đerdap lov je usklađen sa planskim dokumentima, profesionalno je organizovan uz puno poštovanje lovne kulture. Uz pogonski lov na divlje svinje, vuka, šakala i lisicu, organizuje se i lov sa čeka na jelensku i srneću divljač, divlje svinje, predatore…
Dozvole za lov izdaje Služba lovstva i ribarstva JP „Nacionalni park Đerdap“.
Trajno zaštićene vrste divljači u lovištu su: vidra (Lutra lutra), lasica (Mustela nivalis), sove (Strigidae), orlovi (Aquile), sokolovi (Falco), jastrebovi (Accipiter), osim jastreba kokošara (Accipiter gentilis), čaplje (Ardeidae), osim sive čaplje (Ardea cinerea), rode (Ciconia), ronci (Mergus), eje (Circus) i druge koje stalno žive ili se povremeno pojavljuju.
Lovostajem zaštićene vrste u lovištu su: divokoza (Rupicapra rupicapra), srna (Capreolus capreolus), jelen evropski (Cervus elaphus), divlja svinja (Sus scrofa), zec (Lepus europeus), kuna belica (Martes foina), kuna zlatica (Martes martes), vuk (Canis lupus), lisica (Vulpes vulpes), šakal (Canis aureus), tvor (Putorius putorius).
