Skip to main content

S obzirom da smo, u prethodnih nekoliko dana, dobili više poziva i mailova o povređenom labudu koji se nalazi na Dunavu, obaveštavamo vas da zbrinjavanje ptice nije nadležnost JP „Nacionalni park Đerdap“ već Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Zavod za zaštitu prirode je uredno obavešten. Ptica nije vitalno ugrožena. Molimo vas da pažljivo pročitate saopštenje Zavoda za zaštitu prirode Srbije o pravilnom postupanju povodom pojave uginuća labudova od virusa ptičijeg gripa na sledećem linku.

Pravilno postupanje povodom pojave uginuća labudova od virusa ptičjeg gripa

Pronađene jedinke labudova na Dunavu u Beogradu i okolini, koje su uginule od posledica zaražavanja virusom ptičjeg gripa (avijarna influenca), podtipa H5N8, uklonjene su i ispitane od strane nadležnih veterinarskih službi. Radi se o virusu ptičjeg gripa koji nije opasan za ljude tj. nije zoonoza i ne može se preneti sa životinje na čoveka, ali se lako prenosi među pticama i može dospeti do domaće živine. Nosioci virusa mogu biti divlje ptice, posebno iz grupe vrsta vodenih staništa, kao što su labudovi i čaplje.
Kako bi se virus lokalizovao i sprečio njegovo dalje širenje obaveštavamo građane da:
– divlje ptice ne treba uznemiravati i rasterivati sa lokacija gde se nalaze, kako bi što više ostale u grupi tj. jatu;
– prilikom hranjenja ptica ne treba dolaziti u kontakt sa pticama i ulaziti u prostor gde se ptice kreću,
– da građani treba da budu obazrivi, imajući u vidu pojavu ptičjeg gripa u populaciji labudova u Srbiji i da samoicijativno ne zbrinjavaju i ne dolaze u direktan kontakt sa divljim pticama, naročito na vodenim staništima;
– u slučaju da se naiđe na povređenu ili na bilo koji način ugroženu pticu, neophodno je obavestiti najbližu veterinarsku organizaciju, a pticu ne dirati do dolaska nadležne službe.
Vrsta kod koje je potvrđen virus ptičjeg gripa je labud grbac (Cygnus olor). To je najčešća i jedna od ukupno tri vrste labudova koji se sreću u Srbiji. Pored ove vrste, u Srbiji su zabeležene i pojedinačne jedinke ili manje grupe malog (Cygnus columbianus) i velikog labuda (Cygnus cygnus). Labud grbac je veličine 140–160 cm. Prisutan u severnoj i centralnoj Evropi, Maloj Aziji i centralnoj Aziji, a veštački je naseljen u Severnu Ameriku. Gnezdilišta su mu stajaće vode sa razvijenom vodenom vegetacijom (bare, ribnjaci), često veštački nastale ili u čovekovoj blizini, dok je van perioda gnežđenja čest na većim otvorenim vodenim površinama (jezera, velike reke). U ishrani preovlađuje hrana biljnog porekla (alge, vodene i suvozemne biljke), ređe vodeni beskičmenjaci i sitne ribe. Povremeno je ugrožen neposrednim ubijanjem od strane čoveka, mada se u pojedinim područjima smatra invazivnom vrstom zbog naglog porasta populacije i agresivnog osvajanja novih staništa. Evropska populacija je u porastu. U Srbiji se gnezdi 220–340 parova.

WP-Backgrounds by InoPlugs Web Design and Juwelier Schönmann